Igra prestola – obavezne ključne reči izdavača prilikom plasiranja noviteta fantastične književnosti na tržište još od 2011. godine, kada je istoimena serija postala jedan od najgledanijih televizijskih programa u istoriji, ako ne i najgledaniji. I tako smo, za sve ove godine, bili u prilici da pročitamo Igru prestola u: svemiru, Africi, dalekoj prošlosti, dalekoj budućnosti, stimpank postavci, kao i mnoge druge, iako nijedno od tih dela nije imalo ama baš nikakvih dodirnih tačaka sa Igrom.
Pre čitanja stripa Pet zemalja već sam zamišljao kako, krajnje dovitljivo, u ovom osvrtu smeštam Čarobnu knjigu u isti taj koš zbog načina na koji su reklamirali ovo delo. Međutim, Čarobnjaci ne bi bili čarobni da nisu odradili svoju magiju.
Dakle, predstavljam vam „epsku priču punu prevrata i obrta, koja odiše atmosferom velikih dela žanra, kao što je Igra prestola.“, prvi tom prvog epskog ciklusa od (nadam se) mnogih – ali sa antropomorfnim životinjama.
Bez zezanja.
ANGLEON

Svet je podeljen na pet primarnih kraljevstava: mačaka, medveda, majmuna, guštera i papkara, ali postoje naznake i o ostalim vrstama. Svako od ovih kraljevstava prednjači u određenim veštinama, međutim mačke su ubedljivo najnaprednije od svih životinja i njihovo kraljevstvo, Kraljeva Lu… ovaj, Angleon, smatra se na neki način sedištem čitavog sveta, gde će se i odvijati glavnica radnje u ovom tomu. Kako bi dokazali (a i zadržali) svoju nadmoć, od svake glavne vrste uzimaju političke taoce, plemiće i plemkinje koji žive na dvoru.
U Pet zemalja postoji mnogo paralelnih dešavanja i radnji, koji se protežu duž čitavog sveta, kroz nekoliko različitih društvenih staleža, životinjskih vrsta i odnosa, ali deo glavnog zapleta biće lav, kralj mačaka na samrti, koji iza sebe nije ostavio muškog naslednika. Zbog ove situacije, a i onoga što će uslediti, promeniće se čitava politička situacija u svetu, vođena političkim i dvorskim spletkama, atentatima, dvobojima do smrti i građanskim ratovima.
Zbog samog obima radnje i količine likova, na početku je jako teško uhvatiti nit, naročito jer se Luelin (pseudonim za scenaristički trojac – Andoris, Šovel, Vong) potrudio da svakom liku i ambijentu posveti podjednaku količinu pažnje, pa će tako na svakoj sledećoj strani skočiti na drugi kraj grada ili sveta, ali će se ovakav način pripovedanja itekako isplatiti na duže staze. Uhvativši nit, ubrzo sam uronio u Pet zemalja, za šta je možda najzaslužniji Lerekile koji je najpametnije moguće iskoristio stripske table.
URANJANJE

Ozbiljan scenario zahteva i ozbiljne grafičke tehnike pripovedanja. Budući da su se autori odlučili za dinamičnu radnju u preobimnom svetu i sa pregršt likova, za šta strip format obično nije plodno tle, skoro svaka strana biće posvećena drugom liku ili grupi likova, koji mogu ali i ne moraju biti direktno povezani sa likovima sa prethodne strane.
Zbunjujuće, zar ne?
Sve to bi ostalo zbunjujuće do kraja, da Lerekile nije posvetio posebnu pažnju svakom liku i svakom ambijentu u kojem se likovi nalaze – bilo da je to pustinja, šator, kamp, grad, kasarna, palata. Pored posebnog fokusa na svakom liku koji će osigurati da ih upamtimo (uspećemo s lakoćom da razlikujemo pet različitih lavova, kao i tigrova – jer kako drugačije naglasiti rasizam koji je još jedan razlog za razdor u kraljevstvu?), Lerekile će na svakoj tabli prikazati i širu sliku kako bismo stekli uvid u obimnost sveta, ali i ukačili posebne karakteristike svakog njegovog dela. Neretko će slikom iskočiti sa dvora dok likovi razgovaraju kako bi nam prikazao čitavu palatu, ili čak čitav grad koji se prostire ispod te palate, izaći će iz šatora da bi nam pokazao čitav kamp, ili će izaći iz kasarne kako bismo videli teren za vojne vežbe i formacije. Ovako detaljnu tehniku sam video možda još u Blondelovom Elriku međutim Pet zemalja ipak prednjači na ovom polju, primarno jer se autori nisu ograničili po pitanju broja tomova, što im daje mogućnost da još više zarone u svet koji obrađuju.
Za kraj, zamerio bih autorima koji su se možda i previše fokusirali na izgradnju sveta (iako je ono esencija epskog dela), a premalo pažnje posvetili zapletu. Odnosno, da se malo bolje izrazim – zaplet nije dovoljno snažan i, po mom mišljenju, potrebno je nešto bitnije da se desi od onoga što smo do sada videli, da bi serijal zadržao kvalitet i nadogradio ga.
Mada, ovo je tek prvi tom, a tako je počela i Pesma leda i vatre, iz koje su autori nesumnjivo crpeli inspiraciju.
ZAKLJUČAK

Pet zemalja je strip serijal koji je krenuo u odličnom smeru – prepun šok faktora, sjajno obrađenog sveta i njegove detaljne istorije, političkih i ratnih okršaja, sa još više zapleta i obrta, ali takođe i sa ogromnim prostorom za nadogranju, što će autori nesumnjivo iskoristiti ako nastave da koriste istu formulu.
Na samom kraju su nas ostavili sa toliko velikim klifhengerom da, ovako javno, molim Čarobnjake za naredni tom, po hitnom postupku.
Čarobna knjiga: https://carobnaknjiga.rs/5-zemalja